Proteklo je 260 godina od dana kad je feldmaršal, tada još kao zapovjednik Bunićke kapetanije, Ernest Gideon barun od Laudona, počeo saditi šumu kasnije prozvanu upravo po njemu "Laudonov gaj". I zbilo se malo čudo ljudskih ruku. Pobijeđeni su živi pijesci Krbavskog polja. "Rezultati i uspjeh Laudona su veliki, jer je podignuta šuma (kultura) hrasta lužnjaka na živim pijescima, kojoj se treba diviti s punim poštovanjem."

U registru UNEP-a (United Nations Environment Programme Program Ujedinjenih naroda za okoliš) i Svjetske komisije za zaštićena područja pod brojem 15.622 piše da je "Laudonov gaj" od 1960. godine zaštićena park-šuma.

No: "Danas je ta sastojina hrasta lužnjaka stara 255 god., sa 17 stabala po ha ili 554 stabla. Srednji promjer d "1,30 m iznosi 89,4 cm, s prosječnom visinom stabala 23 metra, ukupnom drvnom zalihom od 4.235 m3.  Godišnji tečajni prirast iznosi 0,50 m3/ha, s postotkom prirasta od 0,38 %. Sastojina je prezrela, fiziološki slaba i napadnuta hrastovom strizibubom (Cerambix cerdo)." Potrebna je obnova "Laudonova gaja". Treba pomoći "vojski koja već dva i pol stoljeća čeka bitku", jer "tiho umiru Laudonovi hrastovi".

"Laudonov gaj" nalazi se na Krbavskom polju, koje je pak smješteno u Lici, središnjoj hrvatskoj pokrajini koja povezuje kontinentalni i primorski dio Republike Hrvatske. Krbavsko polje je krška, periodički plavljena ravan, koja se proteže dinarskim smjerom (SZ - JI) u istočnom dijelu Like. Njegova dužina iznosi 21 km, prosječna mu je širina nešto manja od 5 km, a površina oko 100 km 2. Polje je opkoljeno brdima. To su bočni obronci Plješivice, s istočne i jugoistočne strane, a Vrebačke Staze, sa zapadne i jugozapadne strane polja. Na sjeveru ga zatvara poseban brdski predjel (gdje se dodiruju obronci spomenutih planina s krajnjim južnim ograncima Male Kapele), kojeg istočni dio čini Gorica, a zapadni Pisaćuša.

Krbavsko polje nije izrazita ravnica. U njemu se izdvajaju uski i povišeni rubni pojasevi, koji se naginju prema   središnjim dijelova polja. "Glavne niske i ravne predjele sačinjavaju Čaire i šumska površina Laudonov gaj u sjevernom dijelu polja, i najniža i prostrana ravnica Hržić, u središnjem dijelu polja."

"Laudonov gaj nalazi se kod mjesta Bunić desno od ceste T. Korenica - Udbina u Krbavskom polju. Ta šumskogospodarska jedinica ima 408,49 hektara površine ne računajući tri privatne enklave koje se nalaze   u okviru Laudonova gaja." Točnije zemljopisno određeno: "Laudonov gaj"  nalazi se između 15o 38' 35'' i 15o 40' 25'' istočne dužine, te  44o 38' 15'' do 44o 49' 35'' sjeverne širine. Smješten je u obliku poluotoka na sjeverozapadnom dijelu Krbavskog polja.   Od Korenice je udaljen svega 15 km, a nalazi se blizu mjesta Bunić. Svojim sjeverozapadnim dijelom  naslanja se na cestu Bunić-Krbava-Podlapača.

Sjevernu granicu čini rječica Krbavica koja izvire iznad Bunića u Zelenoj pećini u vrelu koje se zove Dragaševo. Rječica Krbavica   za visokih vodostaja  poplavi sve niže dijelove do Hržić polja. Ljeti presuši, a Hržić polje se pretvori u baru, dok u nižim dijelovima ostaje s vodom u kojoj može preživjeti riba linjak.

Površina cijele gospodarske jedinice Laudonov gaj nalazi se u blago nagnutom terenu u kome najviša kota ima nadmorsku visinu 644 m/nm, a najniža je kota u Hržić polju 628 m/nm."