Medicinski stručnjaci predviđaju da će ekstrakt ginka dostići popularnost preparata salicilne kiseline, među kojima je i aspirin

"Dobro jutro", Novi Sad, br. 6/2006.

Postojanje ginka (Ginko biloba L.) seže oko 250 milijuna godina u prošlost. Preživio je četiri ledena doba, dvije atomske bombe koje su bačene na Japan (na kilometar od stabla), razne bolesti, napade štetočina, aerozagađenje ...

Zbog toga je nazvan "živim fosilom" i smatra se najstarijom i najotpornijom biljkom na planetu.

Ovo listopadno drvo na biološkoj ljestvici nalazi se između paprati i četinara, a potječe iz Kine, odakle je rašireno po svijetu - kaže dr. sc. Dragica Vilotić, profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu, koja godinama izučava ginko.

Ubraja se u najviše vrste drveća. U Japanu postoje stabla koja dosižu do 40 metara visine, promjera su do dva metra i starosti oko 1.200 godina.

Ginko se gaji za ukras parkova i drvoreda, u poljozaštitnim pojasevima, a zbog ljekovitih svojstava i na plantažama za farmaceutske potrebe.

Korisni list i sjeme

Iz Kine potječu i prve spoznaje o ljekovitim svojstvima ginka. Kinezi su koristili lišće oko 2.800 godine prije nove ere za liječenje ozeblina, astme, bronhitisa i drugih bolesti.  Smatrali su da je korisno i sjeme, koje je još od 206. godine prije nove ere imalo svoje mjesto u prehrani.

Iako se list ginka u tradicijskoj medicini Dalekog istoka primjenjuje od davnina, prvi ekstrakt dobiven je tek 1965. godine, dodaje dr. sc. Vilotić. Zahvaljujući kemijskim i farmakološkim istraživanjima, iz lista su izolirane kemijske komponente, koje pokazuju pozitivno djelovanje na ljude.

To su kompleksi flavonoidnih heterozida (kemferol, kvercetin, biflavon) i diterpenskih  spojeva (ginkolidi A, B, C, J, M i bilobalidi), od kojih se danas izrađuju fitopreparati.

A kada su u pitanju obrambeni mehanizmi i dug životni vijek ginka, dokazano je da je to povezano s pet supstanci u listu i korijenu, odnosno ginkolidima koji imaju značajna farmakološka svojstva. Utvrđeno je da reguliraju protok krvi u mozak i time podstičku pamćenje, smanjuju depresiju i druge tegobe u starijoj dobi.

Pored toga, djeluju na imuni suatav, ublažuju asmatične probleme, bakterijske infekcije, arteriosklerozu i posljedice moždanog i srčanog udara. Značajan je i utjecaj na alergije, zgrušavanje krvi, Alchajmerovu bolest, anginu pektoris, poremećaje koronarne i cerebralne cirkulacije ...

Zbog toga ginko u suvremenoj medicini ima raznovrnu uporabu.

Ljekovita svojstva lista ginka koriste mnogi stanovnici Europe, Amerike, Kanade i drugih zemalja - ističe naša sugovornica. Standardizirani ekstrakt znatno je popularniji i efikasniji, nego  neprerađeno lišće, a i Svjetska zdravstvena organizacija  priznala ga je kao antidemencijsko sredstvo.

Prema mišljenju medicinskih stručnjaka, farmaceutski proizvodi dobiveni ekstrakcijom iz lista i sjemena, kojih ima više od pedeset, mogu dostići popularnost preparata salicilne kiseline (jedan od njih je i sapirin).

Uzgoj na plantažama

U nekim zemljama ginko se pretežno uzgaja za proizvodnju listne mase , odnosno sirovine za farmaceutsku industriju.

Velike plantaže obuhvaćaju 400 do 500 hektara, i tu su milijuni sadnica od kojih se dobiva lišće. Podignute su u Južnoj Karolini i na Sumatri. Dvije manje su u blizini Bordeauxa, u Francuskoj, a u Kini je od 1990. godine oko pet tisuća hektara izdvojeno za plantaže namijenjene proizvodnji lišća i sjemena, objašnjava propfesorica Vilotić.

Lišće se bere dok je zeleno, suši u industrijskim sušarama, balira i transportira u tvornice u Irskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Francuskoj, gdje se dobiva ekstrakt za farmaceutsku industriju. Plantažna proizvodnja ove vrste u svijetu se pokazala ekonomski isplativom, a potražnja znatno nadmašuje proizvodnju.

Ginko i u nas dobro uspijeva, jer su klimatski i edafski uvjeti odlični, čak i za podizanje plantaža.

Zasad postoje samo pojedinačna stabla u parkovima, neka starija od 110 godina i rijetki drvoredi. U rasadnicima se mogu naći sadnice sjemenskog i vegetativnog podrijetla, ali njihovu proizvodnju bi trebalo povećati i osuvremeniti.

Cijenjen i u kozmetici

Ginko je veoma cijenjen i u kozmetici.

Dokazano je da štiti stanične membrane od slobodnih radikala, hrani stanične strukture, održava vlažnost kože i na taj način je podmlađuje., odnosno štiti od pojave bora i oksidacije. Zbog toga se kozmetički preparati  na bazi ginka  preporučuju za sve tipove kože, a naročito za suhu, umornu i ostarjelu.

Oprezna upotreba

U našim ljekarnama dostupni su čaj, kapi i kapsule ginka.

Tinktura djeluje brže od čaja zato što alkohol omogućuje aktivnim supstancama da se  izravno apsorbiraju. Prilikom upotrebe mora se voditi računa o doziranju, jer prevelike količine mogu izazvati dijareju, mučninu i povraćanje. Ali, smanjenjem doze stanje se normalizira.

Ginko ne trebaju koristiti trudnice, djeca mlađa od 12 godina, hemofiličari i osobe kojima nedostaje  vitamin K ili imaju oboljelu jetru i bubrege.